Mada nije voće koje je u velikoj meri zastupljeno kod nas, ipak rasadnici u svojoj ponudi imaju razne sorte badema. U osnovi je ovo voćka koja voli toplije vreme, sa umerenim padavinama i veliki su problem pozni prolećni mrazevi. Ipak se na okućnicama može gajiti, samo je potrebno posvetiti malo pažnje uslovima koji su neophodni.
Iako su problem mrazevi u proleće, što se tiče zime bademu ne smetaju mnogo temperature od – 20° jer se nalazi u fazi mirovanja. Tokom leta mu ne smetaju duži sušni periodi, ali u periodu formiranja plodova može biti dobro da se obavi navodnjavanje.
Pored samog izbora sorte, potrebno je obratiti pažnju koja se podloga koristi za voćku. Mogu da se koriste sejanci slatkog ili gorkog badema, hibridi breskve i badema (poznata je GF 677), divlje breskve, šljive ( poznata je Marianna 2624). Podloga koja se dosta dobro pokazala jeste vinogradarska breskva, međutim na njoj drvo badema ima kraći vek trajanja nego na ostalima.
Najčešće sorte badema
Carski pozni je sorta selektovana na hrvatskim ostrvima, sami plodovi badema su krupni. Spada u grupu onih koji imaju malo kasnije cvetanje u odnosu na prosek.
Tuoano ima krupne plodove, koristi se u prehranbenoj industriji, dobrog je ukusa. Berba se obavlja početkom devetog meseca. Samooplodna je sorta badema.
Markona kasnije malo cveta, plodoci su srednje veličine. Delimično je samooplodna, ali potrebni su oprašivači.
Jaltinski oprašivač
Feradiel (Ferraduel) koristi se kao oprašivač kod nas uglavnom. oprašivač
Teksas (Texas) dobar oprašivač u većim zasadima, sorta je selekcionisana u SAD. Plodovi su malo sitniji sitniji od proseka, pa samim time i jezgra. Ukus je dobar i ima aromu karekterističnu za bademe. Ovaj badem bude zreo krajem devetoga meseca.